RTS 1

RTS 1, prvi program javnog servisa, najgledanija je televizija u Srbiji, pokazuju podaci agencije Nielsen. Naslednica je nekadašnje Radio Televizije Beograd, prve televizjske stanice na ovim prostorima koja je osnovana 1958. godine.
Kako se navodi na sajtu RTS-a, program ovog TV kanala namenjen je „najširem auditorijumu sa visokokvalitetnim sadržajima, koji pruža izbor različitih popularnih žanrova od nacionalnog značaja, koji odražava sve društvene, kulturne i nacionalne različitosti u Republici“.
U toku 2022. godine uz programe RTS 1 svakodnevno je u proseku bilo više od 2,6 miliona gledalaca. Najgledanije emisije ovog kanala su centralna infiormativna emisija Dnevnik 2, prenosi sportskih takmičenja, domaći filmski i serijski programi, koji se za vrh gledanosti takmiče sa emisijama vodeće komercijalne TV stanice Pink.
Zakon o javnim medijskim servisima obavezuje RTS da kreira program koji je u skladu sa javnim interesom građana Srbije i specifičnim potrebama nacionalnih manjina. Ipak, ocene stručnjaka i utisci građana su da kvalitet emisija nije na zadovoljavaćem nivou, a da su informativni programi naklonjeni vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci i da novinari javnog servisa sistematski izbegavaju kontroverzne teme poput korupcije ili vladavine prava.
Kritika na račun RTS-a, zahtevi za smenom rukovodstva i objektivnim izveštavanjem deo su protesta "Srbija protiv nasilja" koji se od maja 2023. dešavaju u Beogradu i drugim gradovima Srbije.
Nezavisna istraživanja medijskog monitoringa (na primer, BIRODI ili CRTA) pokazuju je da je RTS u određenim segmentima informativnog programa pružao neproporcionalno veliku pažnju političkim akterima ili strankama na vlasti, dok je zanemarivao druge relevantne aktere ili opoziciju. Pristrasnost izveštavanja u korist vlasti naročito je vidljiv u vreme predizbornih kampanja, pokazuju ova istraživanja.
Prema poslednjem objavljenom finansijskom izveštaju sa APR-a iz 2022. godine, RTS ima preko 2.500 zaposlenih, a u radnim jedinicama Program, Produkcija i Tehnika, čiji je posao da organizuju proizvodnju sadržaja, radi ukupno 1518 radnika.
Ipak, deo programa RTS 1 otkupljuje od privatnih firmi ili radi u saradnji sa njima. Direktori RTS-a su u poslednjih par meseci pod oštrim kritikama javnosti zbog istraživanja o trošenju novca javnog servisa, a nakon pisanja istraživačkog portala Pištaljka. Ovo istraživanje, koje se poziva na neobjavljen zapisnik sa devete sednice Upravnog odbora iz juna 2022. godine, navodi da UO zaključuje da se privatnim firmama plaća za proizvodnju sadržaja iako RTS već ima plaćenu tehniku i ljudstvo da program proizvodi samostalno. Posebno se ističe da u pojedinim projektima privatnih firmi učestvuju i zaposleni RTS-a i da je time „omogućen sukob interesa”.
Vlada Srbije usvojila je u oktobru 2023. godine izmene Zakona o privremenom uređenju načina naplate takse za javne medijske servise, kojima je omogućeno da se RTS i Radio-televizija Vojvodine delimično finansiraju iz budžeta do kraja 2024. Kao i prethodne godine, iznos od 900 miliona dinara (oko 8,21 miliona USD) namenjeno je za finansiranje osnovnih delatnosti javnih usluga, a 20,3 miliona dinara (oko 185.668 USD) za finansiranje projekata javnih usluga.
Udeo u gledanosti
17.07%
Tip vlasništva
Javno
Geografska pokrivenost
Nacionalno
Vrsta sadržaja
Besplatan sadržaj (pretplata za usluge javnog medijskog servisa je 299 RSD u 2023.)
Medijske kompanije/grupe
RTS
Struktura vlasništva
TV stanica RTS 1 je u 100% vlasništvu Javne medijske ustanove "Radio-televizija Srbije", čiji je formalni osnivač Republika Srbija.
Pravo glasa
Nedostaju podaci
Pojedinačni vlasnik
Opšte informacije
Godina osnivanja
1958
Povezani interesi osnivača
Osnivač RTS-a je Republika Srbija. RTS i Radio – televizija Vojvodine (RTV) zajedno čine sistem javne medijske ustanove Srbije. Obe suosnovane od strane Republike Srbije, kao deo sistema javnog medijskog servisa. Radio-televizija Srbije ima oko 2.500 zaposlenih koji rade na četiri televizijska kanala, četiri radio stanice i portalu. RTS je naslednik najstarijih TV i radio kanala u Srbiji. Radio je počeo sa emitovanjem programa 1924. godine kao Radio Beograd, dok je prva TV stanica, TV Beograd, počela da emituje program 1956. godine. Zakon o javnim medijskim servisima, koji reguliše upravljanje RTS-om, usvojen je 2014. godine. RTS, kao i RTV Vojvodina (JMU za region Vojvodine), nema formalne vlasnike, već njime upravljaju generalni direktor i devetočlani Upravni odbor. Programski savet, sa 15 članova, treba da funkcioniše kao savetodavno telo i da zastupa interese javnosti. Savet REM-a (Regulatorno telo za elektronske medije) bira devet članova Upravnog odbora na period od pet godina na osnovu javnog konkursa. Upravni odbor bira generalnog direktora i članove Programskog saveta na predlog skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje. Stručna javnost najčešće kritikuje izbor članova rukovodstva RTS-a zbog povezanosti pojedinih članova sa vladajućom strankom.
Povezani interesi direktora
Dugogodišnji novinar i urednik RTS-a. Osim što je v.d. direktora televizije, Cerović je i urednik obrazovno-naučnog programa RTS. U Naučnoj redakciji ove televizije je od 1991. godine. Autor i urednik više od 200 emisija, intervjua i serija naučnoistraživačkog, dokumentarnog i naučno-popularnog žanra. Učestvovao je na najvećim međunarodnim festivalima arheološkog filma.
Povezani interesi glavnog odgovornog urednika
V.d. glavnog i odgovornog urednika informativnog programa. Novinarsku karijeru započeo Večernjim novostima, pa zatiim u nedeljniku Vreme. Poznat je po izveštavanju iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, a bio je jedini jugoslovenski dopisnik u Istočnom Berlinu u vreme pada Berlinskog zida. Stefanović je prvi put izabran na mesto vd glavnog odgovornog urednika informative 2004. godine.
RTS je u aprilu 2023. godine otvorio javni konkurs za izbor novog urednika informativnog programa, ali za tu poziciju nije pristigla ni jedna prijava.
glavni i odgovorni urednik kulturno-umetničkog programa. Pisac brojnih romana i kratkih priča ("Sadržaj šupljine", "Poslednja šansa", "Feliks", "Top je bio vreo", "Sibir", "Osama", sa Dejanom Stojiljkovićem napisao je "Kainov ožiljak" i "Nemanjiće", a sa istoričarem Predragom Markovićem knjigu "Tito, pogovor"). Jedan je od autora scenarija za TV serije "Senke nad Balkanom" i "Žigosani". Kecmanovićeva dela doživela su i filmske, TV i pozorišne adaptacije, a svojevremeno je javno kritikovao filmsku verziju svog romana "Top je bio vreo" u režiji Slobodana Skerlića.
glavna i odgovorna urednica zabavnog programa. Dugogodišnja novinarka, autorka i voditeljka RTS-a. Sandra Perović je bila na poziciji pomoćnika glavnog i odgovornog urednika Zabavnog programa RTS-a. Autorka je i urednica emisije „Velika iluzija“. Više od dve decenije stalni je gost na tri najznačajnija svetska filmska festivala, u Kanu, Veneciji i Berlinu, sa kojih izveštava i radi intervjue sa zvezdama sedme umetnosti. U prethodnom periodu, funkciju urednice zabavnog programa obavljala je Olivera Kovačević.
Povezani interesi ostalih važnih lica
Direktor PJ - TV program
Direktor PJ Tehnika Televizije
Direktor PJ Produkcija
Kontakt
Finansijske informacije
Poslovni prihodi
Nedostaju podaci
Poslovni dobitak/ gubitak
Nedostaju podaci
Prihodi od reklama
Nedostaju podaci
Tržišni udeo
Nedostaju podaci
Ostale informacije
Meta podaci
RTS ne prikazuje finansijske podatke za svaki medij koji posluje u njegovom sastavu, već daje zbirne podatke za celokupno poslovanje. Podaci Agencije za provredne registre za 2022. godinu pokazuju da je ukupan poslovni prihod RTS-a bio oko 14 milijardi dinara (tačnije 14.063.932.000 RSD) kao i da je ovo preduzeće poslovalo sa gubitkom od nešto više od 38 miliona dinara.
Podaci iz finansijskog izveštaja iz 2022. koji RTS objavljuje na svom sajtu pokazuju da je u navedenoj godini ukupan prihod bio 14,2 milijardi dinara, a većina tog novca (10,3 milijarde dinara) čini taksa za javne medijske servise. Prihod od marketinških i komercijalnih aktivnosti je u 2021. godini iznosio 3,8 milijarde dinara.
O direktorima televizije RTS i rukovodećim ljudima u poslovnim jedinicama koje su u sastavu televizije ima malo podataka u javnom domenu i ti podaci datiraju uglavnom iz vremena njihovog izbora na funkcije 2015. godine.