Večernje novosti

"Večernje novosti" su osnovane 1953. godine kao "Večernje" i izveštavale su o novostima i dnevnim događajima u polutabloidnom stilu. Vremenom su postale jedne od novina sa najvećim tiražom u Srbiji. Urednička politika "Večernjih novosti" karakterisana je kao desničarska i nacionalistička, što je bilo posebno vidljivo tokom 80-ih i 90-ih godina, u vreme raspada Jugoslavije. Na primer, 1986. godine, "Novosti" su objavile delove Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) o ugroženom položaju Srbije i Srba u Jugoslaviji, koji je kasnije poslužio kao teorijska osnova za etnički sukob u kojem se Jugoslavija raspala.
Tokom 90-ih, "Novosti" su bile provladin list pod kontrolom Slobodana Miloševića i njegovog autoritarnog režima. Nakon demokratskih promena 2000. godine, "Večernje novosti" takođe su počele da se menjaju, posebno u pogledu vlasništva. Novosti AD, koji danas izdaje novine, osnovan je 2001. godine. Privatizacija "Večernjih novosti" i dalje se smatra jednom od najproblematičnijih i nalazi se na listi 24 kontroverzne privatizacije koje Srbija mora rešiti. Javno dostupne informacije o privatizaciji "Novosti" pokazuju da je 2006. godine, Milan Beko, srpski biznismen i bivši ministar iz vremena Slobodana Miloševića, kupio većinski udeo u "Novostima" preko mreže svojih tri ofšor kompanije. U novembru 2010. godine, Nezavisno udruženje novinara Srbije kritikovalo je list jer je, dok je izveštavao o intervjuu koji je Beko dao za televiziju B92, prećutao njegovo javno priznanje da je vlasnik novina. Srpski kodeks novinara navodi da "ako se izveštava o pojedincima i kompanijama koje imaju vlasnički udeo u medijima, novinar/urednik treba da spomene tu činjenicu."
Kasnije je otkriveno da je nemačka kompanija WAZ, koja je posedovala i "Politiku" i "Dnevnik", takođe bila uključena u akviziciju "Novosti", zajedno sa kontroverznim biznismenom Stankom Subotićem. Subotić je tvrdio da je WAZ dao novac za kupovinu "Novosti", ali da akcije nikada nisu prenesene. Na kraju, WAZ je prekinuo sve svoje operacije u Srbiji 2012. godine.
Preuzimanje "Večernjih novosti" takođe je povezano sa Miroslavom Bogićevićem, kontroverznim biznismenom i vlasnikom MB Farmakom. U intervjuu sa Nedeljnikom, Beko je izjavio da nije znao kome bi trebalo da da novac za akviziciju "Novosti", da li WAZ-u ili Bogićeviću.
Komisija za hartije od vrednosti Srbije 2011. godine uvela je meru zabrane prava glasa privatnim kompanijama u vlasničkoj strukturi "Novosti". Od tada država samostalno kontroliše ovu kompaniju, čak i nakon 2015. godine, kada je zakon propisao da država mora izaći iz vlasništva nad medijima. Međutim, iako su mu prava kontrole bila suspendovana, Milan Beko je postavio svog čoveka, Srđana Muškatirovića, za izvršnog direktora, dok je Vlada postavila članove Nadzornog odbora.
"Novosti" su ušle u predstečajni postupak 2017. godine, a sledeće godine je pred Privrednim sudom usvojen plan reorganizacije koji je omogućio poveriocima da postanu vlasnici ove kompanije umesto naplate duga. Predlagač plana reorganizacije bio je Bekov predstavnik, Srđan Muškatirović.
To je otvorilo vrata državi da preuzme "Novosti", jer je najveći poverilac bila državna Štamparija Borba, što je potvrdila skupština kompanije u maju 2019. godine. U julu 2019. godine, status "Novosti" kao javnog preduzeća prestao je povlačenjem sa berze. Štamparija Borba AD, kao većinski vlasnik "Novosti", na sednici Skupštine akcionara u avgustu 2019. godine odlučila je odobriti ugovor o prodaji ove medijske kompanije za oko 300 miliona dinara Mediji 026 iz Vučaka, u vlasništvu Bobana Rajića, koji je takođe vlasnik "Politike".
Danas je Rajić 100% vlasnik "Novosti". Novosti AD se spaja sa Novinskom agencijom "Novosti" 3. aprila 2023. godine.
U izveštaju o poštovanju Kodeksa etike novinara u dnevnim novinama od 1. oktobra 2022. do 31. januara 2023. godine, Savet za štampu tvrdi da je došlo do kršenja Kodeksa u 328 članaka objavljenih u "Večernjim novostima", stavljajući ovaj list na četvrto mesto, iza dnevnog lista "Srpski telegraf" (658), "Alo" (581) i "Informer" (512) po broju prekršaja.
Prema bazi podataka BIRN-a "Javno o javnim konkursima", od 2019. do kraja 2022. godine, "Novosti" su dobile 28,6 miliona dinara za 57 projekata na javnim tenderima.
"Večernje novosti" dele adresu i zgradu sa "Srpskim telegrafom", dok Štamparija Borba deli zgradu sa redakcijom "Alo".
Udeo u gledanosti
9.86%
Tip vlasništva
Privatno
Geografska pokrivenost
Nacionalno
Vrsta sadržaja
Plaćeni sadržaj: 70 RSD za primerak (2023)
Medijske kompanije/grupe
Media 026
Struktura vlasništva
Izdavač "Večernjih novosti" je Novosti AD, koja je u 100% vlasništvu Media 026. Vlasnik ove kompanije je Rajić Invest, u vlasništvu Bobana Rajića.
Pojedinačni vlasnik
Opšte informacije
Godina osnivanja
1953
Povezani interesi osnivača
Osnivač dnevnog lista "Večernje Novosti" je javno preduzeće pod nazivom Borba koje je nekada izdavalo novine pod istim imenom. Novine Borba su osnovane od strane Komunističke partije 1922. godine. Do Drugog svetskog rata, novine su bile više puta zabranjivane. Kasnije, Borba je postala jedan od dnevnih listova i bila je u opticaju sve do 2009. godine, kada je prestala sa izlaženjem.
Povezani interesi direktora
Bivša finansijska direktorka "Večernjih novosti", imenovana je za generalnog direktora novina 30. novembra 2022. godine. Anđelković takođe poseduje kompaniju za upravljanje nekretninama RB Invest iz Smedereva. Neposredno pre nego što je imenovana za direktora "Večernjih novosti", Anđelković je bila ispitana u Odeljenju unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova početkom novembra, a zatim i pritvorena, jer je, kako je optužena, omogućila policajcu iz Smedereva da nabavi nekretninu po nižoj ceni, koju je potom prodao svom sinu. "Večernje novosti" su tada objavile da je Anđelković izjavila da nije kriva ni po kojoj osnovi i da je njihova tadašnja finansijska direktorka bila žrtva sukoba unutar Ministarstva unutrašnjih poslova.
Povezani interesi glavnog odgovornog urednika
Novinar i bivši član Socijalističke partije Srbije. Rođen je 1948. godine i diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Bio je generalni direktor RTV Novi Sad i pisao za "Politiku" i "NIN". Postao je urednik "NIN"-a 1985. godine i obavljao tu funkciju do 1991. godine. Takođe je bio menadžer "Zvezdara teatra" i umetnički direktor "Budva grad teatra". Od 1992. do 1995. godine bio je generalni direktor RTS-a, kada je ova televizija bila propagandni instrument Miloševićevog režima. Iako se predstavlja kao levičar i divitelj Če Gevare, Vučelić je bio blizak nacionalisti i diktatoru Slobodanu Miloševiću 90-ih. Napustio je Socijalističku partiju Srbije 1995. godine, ali se vratio od 1997. do 1998. godine. Od 1997. do 1999. bio je predsednik Upravnog odbora AD Telekom Srbija i postao predsednik Rukometnog saveza Jugoslavije.
Nakon ubistva demokratskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine, Vučelić je uhapšen u policijskoj operaciji "Sablja". Pored toga, istraživačka emisija, a sada i web portal "Insajder", objavila je policijski izveštaj u kojem se navodi da je Vučelić bio umešan u šverc cigareta 90-ih, što je on negirao. Postao je potpredsednik SPS-a 2003. godine i na izborima 2006. godine za predsednika stranke došao na drugo mesto, iza Ivice Dačića.
Osnovao je nedeljnik "Pečat" 2008. godine i bio njegov glavni urednik.
Danas je blizak vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, koju često javno brani.
U oktobru 2015. godine, kao potpredsednik Fudbalskog kluba Partizan, jednoglasno je izabran za prvog čoveka Jugoslovenskog sportskog društva Partizan, a godinu dana kasnije izabran je za predsednika Fudbalskog kluba Partizan. Sa te funkcije je podneo ostavku u avgustu 2023. godine.
U septembru 2017. godine imenovan je za vršioca dužnosti glavnog urednika "Večernjih novosti" i svih izdanja kompanije Novosti.
Patrijarh Porfirije mu je 2021. godine dodelio Orden Svetog Save za "višegodišnju uspešnu saradnju, novinarski profesionalizam i afirmaciju hrišćanskih vrednosti i vrlina".
Povezani interesi ostalih važnih lica
Kontroverzni advokat koji je angažovan od strane Bobana Rajića za registraciju njegove kompanije tokom preuzimanja Novosti. Isailović, koji je blizak aktuelnom ministru finansija Siniši Malom , sarađivao i sa premijerkom Anom Brnabić, brinuo je o operacijama njegovih ofšor kompanija.
Ovaj advokat često je angažovan od strane Nikole Petrovića, kuma srpskog predsednika Aleksandra Vučića, i Milutina Folića, bivšeg prvog gradskog urbaniste Grada Beograda, a Isailovićev najkontroverzniji klijent je ozloglašeni biznismen sa severa Kosova, Zvonko Veselinović, kome je advokat pomogao da osnuje firme.
Isailović se pojavljuje u "Pandora Papers" jer je osnovao tajni račun na Britanskim Devičanskim Ostrvima.
Kontakt
Trg Nikole Pašića 7
Stari grad, Beograd
E-mail: kompanija@novosti.rs
W: novosti.rs
T: 011/3028-339, 011/3028-340
Finansijske informacije
Poslovni prihodi
Nedostaju podaci
Poslovni dobitak/ gubitak
Nedostaju podaci
Prihodi od reklama
Nedostaju podaci
Tržišni udeo
Nedostaju podaci
Ostale informacije
Meta podaci
Nedostaju podaci o tiražu i broju prodatih kopija, udelu na tržištu i prihodu od reklama. Finansijski podaci su dostupni samo za izdavača, ali ne i za sam medij. Impresum redakcije je dostupan u štampanom izdanju. Zvanični podaci o vlasništvu su javno dostupni na portalu Agencije za privredne registre, ali ne daju potpunu sliku o stvarnom vlasništvu nad izdavačem.